Pi {e: Ivar AMUN DSEN
16 go di na ka sni je
Civilizacijski poraz
u Srebrenici
Danas, 11. ju la, obilje`avamo
godi{ njicu genocida
u Srebrenici. Na dana{ nji
dan 1995. go di ne, ko lja~
Ratko Mladi}, njegova srpska vojska
i po li cij ske sna ge su po~ini le
zlo~in nad vi {e od 8.000 bo san skih
mu sli man skih mu {ka ra ca i
dje~aka u Sre bre ni ci u is to~noj Bo -
sni. Ovaj naj ve}i ra tni zlo~in u
Evro pi iza Dru gog svjet skog ra ta -
ge no cid - je omo gu}en od
me|unaro dne zajednice. Po vukli
su se, a mo ra li su zna ti {ta do la zi
- i do pus ti li su da se de si. To je bi -
la grozota ljudske degradacije - i
sramotni poraz evropskog mora
la i za{tite ljudskih prava.
U ra tu u Bosni i Hercegovini vi-
{e od 100.000 lju di je ubi je no, oko
dva milionalju di su bila prisiljena
po bje}i iz ra ta i od zlo~ina– vi {e od
mi li on u inos tran stvo. Rat se do -
ga|a zbog politi~kih ili ideolo-
{kih ekstre mizama, pohlepe ili
fa{izma po kojemlju di ra zli~itih jezika,
kulture, histori je, re ligije ili
etniciteta nema ju istu vrijednost
ili is ta pra va i sto ga ne mo gu da
`ive zajedno.
To ne izne na|uje.
Me|una ro dno dru{ tvo je,
me|utim, kroz nekoliko hiljada
godina ra zvilo suprotan stav - civilizaciju
- vjero vanje u slobodu,
jednaka prava i vrijednosti, priro -
dan i ra vnopravan odnos me|u
ljudima. Za jednice, orga nizacije i
me|unaro dni pravni sustav je
gra|en na tim prin ci pi ma. Ka da te
vrijednosti bilo ~ime, a pogotovu
ra tom i zlo~inom, budu dovedene
u pitanje, to istome|unaro dno
dru{ tvo treba da izvr{i svojuobavezu
i da prema me|unaro dnim
konvencija mapreuzmeodgovornost
i du`nost da za us ta vi rat.
O~eku je se od te is te me|una ro -
dne zajednice da se pridr`ava
svojih vrijednosti i pravnih pojmova
u rje{avanju takvih situacija.
Me|unaro dna zajednica to nije
uradila kada je Srbija ra tom
poku {ala zaustaviti nezavisnost
drugih ju goslovenskih republika
na kon raspada ju goslovenske federa
cije 1991. i ‘92. godine. Na protiv,
u potrazi za rje{e njima prilago|
avala se agre sorskimuvjetima
- segrega ciji i polari zaciji! Dok se
svijet 30 godinaboriopro tiv aparthej
da u Ju`nojAfri ci, jer je bio ne -
ljudski i disfunkcionalan– ov dje su
me|unaro dni faktori pristali da
uvedu taj isti sustav u novoj zemlji
u Evro pi!
To je izne na|uju}e. I za me ne je
to o~ita {izofrenija.
Ka da je izbio rat, izbjega valo se
da se ustanove definicije zlo~ina,
zlo~inca i `rtve. Umjesto toga, sve
je predstav ljeno kao „konflikt“ ili
„gra|an ski rat“, gdje je od go vor -
nostpodijeljename|u„sukobljenim
stra na ma“. Ta ko je bilo lak{e
izbje}i zauzima nje jasnog stava i
odgovornosti koja ide uz to. Prego
va ra~i za mir u Bo sni ni su se
koncentrisali na 4,5 miliona lju di,
umjesto toga su se usredoto~ili na
tri na ro da, Bo{ nja ke, Srbe i Hrva -
te na sjedaju}i tvrdnjama na cionalista
da oni jednostavno ne
mogu da funkcioni{u zajedno u
miru. Is konstru isane su teze da su
uvijek mrzili jedni druge i da }e
uvijek to ra diti. Stoga se rje{e nje
gra di lo na te me lju odva ja nja,
administrativno, pa i geografski.
Mi ro vnipre govara~i su propovijedali
svoju politi~ku tezu da bi
zaustavljanje ratame|unaro dnom
vojnom intervencijom zahtijevalo
i do 250.000 voj ni ka u na re dnih
25 go di na. To ni je bi lo ta~no, u to
smo se poslije svega uvjeri li, a to
su mno gi od nas zna li sve vri je me.
Me|utim, sve to je dje lo va lo ka ko
je i zami{ ljeno i efikasneme|unaro
dne intervencije za zaustavljanjerata
su izostale. Impotentni UN
i ku kavi~kaEvropa su izbjegli da izvr{
e svoju obavezu.
Pred sje dnik Clin ton, ko ji je
po~etkom 1993. godine postao
ameri~kipredsjednik, izrazio je u
svojoj knjizi “Klintonovi snimci“,
njegovu frustracijukada se Evro -
pa zauzela za embargo na oru`je
u podru~ju zapadnog Balkana.
Svi znamo da je to pogodilona padnutu
stra nu, Bosnu i Hercegovinu,
daleko vi{e od njenih protivnika.
Sa tim je uki nu ta ~ak i Po ve lja
UN-a, o pravu na samoodbranu.
Clintonovi evropski saveznici
su branili svojagledi{ta da je taktika
bila o~uvanje bosanske vojne
“slabosti“ jer “je nepriro dno“ da
postoji mu slimanska dr`ava u
Evro pi. Clintonu je francuski socija
listi~ki predsjednik Mitterand
re kao otvore no da “Bosna ne}e
postoja ti“. On je imao potporu
konzervativnebri tanske vlade koja
je zagovara la “bolno, ali i neophodnoponovno
stvara nje kr{}anske
Evrope“. Sa engleske stra ne u
provo|enju ove politike u~estvova
li su JohnMa jor, Dou glasHurd
i Da vidOwen. Prvi vanj ski plan za
Bosnu i Hercegovinu bio je kreiran
od tra`enih ra nih zlo~ina ca i sa da
mrtvih diktatoraTu|mana i Mi lo-
{e vi}a, a gra|en je na ide ji ve li ke
Srbije, velikeHrvatske i podjeli Bosne
i Hercegovine
To nije bilo iznena|uju}e.
Ono {to jes te izne na|uju}e je da
su kasniji me|unaro dni miro vni
planovi: lordCarrington - Cu tileiro,
Van ce- Owen, Owen- Stol ten -
berg, Va {ingtonski spora zum i
planMe|unaro dne kontakt-sku -
pine, koji je kulminirao u Dejtonskom
spora zumu 1995, tako|
ezasnovani na istomprincipu
aparthejda o podjeli Bosne i Hercegovine
i time su podriveni temeljime|
unaro dno priznate dr`ave
unutar definira nih granica iz apri -
la 1992. i zemlje ~lanice UN-a od
ma ja iste godine. Kon cept za mir je ta ko
gra|en prema agre sorskim
uvje ti ma - s
me|unaro dnim inicija tivama
i blagoslovom. To je bilana -
gradaagre soru i ogro mna i cini~na
izdaja dr`ave Bosne i Hercegovine,
{to je moralni poraz Evrope,
koja je tako|er stvori la nerje{iv
stru kturalni politi~ki pro blem u
Bosni.
“Krvnik iz Srebrenice“ Ratko
Mladi} je prije nekoliko sedmica
ko na~nouhva}en u Srbi ji i pre dat
Su du za ra tne zlo~ine u Ha agu.
[peku lacije su, nara vno, ko ga je
{titio sve ove godine. Srpska policija
i obavje{tajne slu`be su bile
o~ito uklju~ene u to, a gla si ne
ka`u i stra na veleposlanstva. No,
ne smijemo zabora viti da se NA -
TO na potpuno nera zumljivna~in
sam is klju~io iz svo je ulo ge da
aktivnouhapsinajtra`enije ra tne
zlo~ince u svijetu, Radovana Ka -
rad`i}a i Rat ka Mla di}a, iako je u
vi{ena vrataimaopriliku za to. Na -
damo se da }emodobiti odgovor
kako se to moglo dogoditi.
Na dam se, ta ko|e, da }emo
dobiti odgovor {ta je re~eno na
sastankuizme|uRatka Mladi}a i
francuskog genera la Bernarda
Janviera u Zvorniku 4. ju na, gdje
posljednji spomenu ti na vodno
ga rantira da srpskina pad na Srebrenicu
ne}e biti zaustavljen od
NA TO-a. Srpski ge ne ral je to pro -
tuma~io kao na pu{tanje “sigurnosne
en kla ve“, a ti me i kao ja san si -
gnal za srpske na pa de.
Za nimljivo bi isto bilo imati
bli`e uvid u “politi~ki dija log“ sa
tajnog sastanka koji su Yasushi
Akashi, CarlBu ildt i ThorvaldStoltenberg
imali sa ra tnim zlo~incima
Slobodanom Mi lo{e vi}em i
Ratkom Mladi}em, odr`anog u
Beogradu 15. ju la 1995 - usredpokolja
u Srebrenici.
Me|unaro dnazajednica je izdala
bo san ski na rod i bo san sku
dr`avu. Stoga, njeni predstavnici
na komemora ciji u Po to~arima
treba pognute glave da mole za
izvinjenje i da preuzmuodgovornost
za ono {to je bi lo nji ho vo
sau~esni{ tvo u ra tnim zlo~inima
i, {to se ti~e Sre bre ni ce, za ge no -
cid nad njenim na ro dom.
Me|unaro dna zajednica - sa
EUna ~elu, Vi je}e Evro pe i ve li ke
na cije imaju tako|e odgovornost
da isprave tu katastrofalnugre{ku
s kojom su dopustili spora zum o
prekidu ra ta, Dejtonski spora zum
funkcioni{e kao Us tav dr`ave Bosne
i Hercegovine skoro 16 godina.
Ap solutno svakomo`evidjeti
da je to potpuno disfunkcionalno
i da djeluje suprotno njegovim
na mjena ma u svim oblastima.
Bosna je u ozbiljnoj stagnaciji i
stru kturalnojkrizi iz koje zemlja ne
mo`eiza}i. Svaki korakkoji zemlja
~ini je korakuna trag. Prije nekoliko
sedmica to je tako|er istaknuto
od ministara vanjskih poslova
HillaryClinton i WilliamaHaguea.
Vi {e pu ta je to bio za klju~ak i EU,
Vi je}aEvro pe, Ve necijskekomisije,
Se na ta u Washingtonu i krizne
gru pe. Ali sa da se mo ra po~eti od
temelja, dati dr`avi novu odr`ivu
politi~ku strukturu, novi ustav.
Je dan moj prija telj Bosanac
izra zio se na slje de}i na~in: „Sa
Dej ton skim spo ra zu mom za -
klju~ali su nas – Bo{ nja ke, Srbe i
Hrvate u podrum, isklju~ili svjetla
i ba ci li klju~eve. Sa da se mi kri ti -
zira mo {to ne prona lazimo rje{e -
nje i iza|emo!“
Po zivam EU, Ve liku Britaniju i
SjedinjeneAmeri~keDr`ave da se
prihvate ovog problema i prona|
u prave politi~ke pre tpostavkekojemoguvoditi
ovu na cijuzajedno
na prijed i u budu}nost. To
dugujete bosanskomna ro du - i to
je tako|er bitno za geopoliti~ku
stabilnosti na Balkanu. Ovo je
stvar me|una ro dnog ra zu ma,
prav de i mora la prema Bosni i
Hercegovini.
(Autor je po~asni konzul Bosne i
Hercegovine u Norve {koj)
No comments:
Post a Comment