Popis je završetak etničkog čišćenja u BiH
8 februar 2012 Izmijenjeno 22:10 CETDijaspora je revoltirana i predlaže omogućavanje online popisa putem interneta, kao svugdje u EU.
Popis u skladu sa dogovorom šestorice političkih lideraPiše: Namik Alimajstorović
Usvajanje Zakona o popisu stanovništva i provođenje popisa u Bosni i Hercegovini izazvalo je niz reakcija u domovini i dijaspori. Kamen spoticanja je famozni član 48 koji je izbačen iz Zakona.
U skladu sa dogovorom šestorice političkih lidera i odlukom Doma naroda, iz zakona je brisan član 48, kojim je bilo predviđeno da se rezultati o etničkoj strukturi stanovništva popisa iz 1991. godine primjenjuju pri formiranju vlasti sve do potpune primjene Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno do završetka povratka izbjeglih i raseljenih lica.
Po tumačenju političara iz RS-a, od 2014. godine oni više neće uvažavati rezultate popisa stanovništva iz 1991. Godine. S druge strane političari iz SDP i SDA kažu da entiteski ustavi garantuju primjenu popisa stanovništva iz 1991. i da će sa vlast na entitetskim i nižim nivoima i dalje formirati na osnovu predratnog popisa.
Veliki revolt
Jedino što je sigurno i u čemu su se svi složili je da će i etnička struktura narednog popisa biti korištena za formiranje vlasti na državnom nivou od 2014.
Ovo je izazvalo veliki revolt kod ljudi u dijaspori jer smatraju da je ovo završetak etničkog čišćenja. Mnoge organizacije u dijaspori pozivaju na bojkot.
Eurosat, zakon po kojem se vrši popis, kaže da građani koji ne žive duže od 12 mjeseci na toj adresi, neće biti popisani, jer se oni onda popisuju u zemljama gdje žive.
Konkretno moja porodica je popisana ovdje u Engleskoj. Kako onda mogu biti na dva mjesta?
Popis je političko pitanje. Pravno nije jer je sve jasno.
Ako bi se pridržavali Eurosata, niko iz diajspore ne bi bio popisan.
Drugi kažu da je usvajanje Zakona o popisu stanovništva i provođenje popisa u BiH, jedan od uslova za nastavak puta Bosne i Hercegovine ka EU.
Onda se postavlja pitanje: da li smo za EU?
Treći kažu: članom 2. ovog Zakona bosanskohercegovačka dijaspora stiče uslove da bude popisana. Taj član zakona predviđa da budu popisani svi građani koji imaju važeću CIPS kartu i koji se u vrijeme popisa nalaze na svojoj adresu u Bosni i Hercegovini.
Ovdje je omogućeno da se popišemo: u Federaciji će to ići, u RS neće jer popisivači će znati ko je vani a ko nije...
Od proteklog kongresa, Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH) se zalagao da bosankohercegovačka dijaspora bude popisana.
Izbor građana
Naravno da kao i mnogi nismo zadovoljni nejasnim tumačenjem oko izbacivanja člana 48. i u budućnosti ga vidimo kao novi politički kamen smutnje u našoj domovini. S druge strane uvažavamo i argumente drugih koji su za to da se konačno krene sa mrtve tačke.
Šta dalje uraditi, izbor je svakog građanina BiH. Oni koji žele da se odazovu na bojkot popisa, to je njihovo građansko pravo. Oni koji žele da uzmu učešće moraju stvoriti određene preduslove koji proističu iz člana 2. Zakon o popisu stanovništva.
Kako vlasti, ako hoće, mogu pomoći u ovoj situaciji?
Mogu pomjeriti popis za ljeto 2013 kako bi se što vise ljudi popisalo skladu sa članom 2, te mogu omogućiti online popis putem interneta, kao svugdje u EU.
(Autor je član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH)
Izvor: Al Jazeera
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.
Institut za muziku, teatar i multimediju (IMTM) - www.mtm.ba
No comments:
Post a Comment